Izložba Petre Feriancove među top 10 najboljih izložba u rujnu u središnjoj i istočnoj Europi
Izložba Petre Feriancove koja se trenutno održava u Apoteci, izabrana je za mjesec rujan u TOP 10 najzanimljivijih izložbi u prostoru CEE (Srednje i Istočne Europe), od Baltika do Grčke. Mjesečnu selekciju provodi i objavljuje međunarodno utjecajan ViennaContemporaryMag.
U svojem radu Petra Feriancova često intervenira u različite oblike arhiva - vernakularnih, privatnih, repozitorija sjećanja, uspostavljajući moguće oblike organizacije i interpretacije različitog materijala - pronađenih slika, fotografija, odbačenih, zaboravljenih predmeta ili pak predmeta iz prirode.
Izložba u Apoteci donosi dvije instalacije - Politika života(iz arhive Kvete Fulierove), i Suveniri, ostaci, uspomene. Iako se radi o artefaktima različitog porijekla, Petra ih okuplja, izlaže, bavi se, kako ističe, "preživjelim" predmetima i težnjom objekata da izlože dio vlastite povijesti. Bavi se predmetima, u suodnosu prema ljudskom životu, njihovom poviješću, postojanjem, trajanjem, preživanjavanjem, krhkošću.
"Politika života", instalacija je koja nastaje u suradnji Petre Feriancove i Kvete Fulierove, supruge umjetnika Juliusa Kollera. Petra Feriancova predstavlja oblik izlaganja i interpretacije privatnog fotografskog arhiva Kvete Fulierove, žene u pozadini značajnog umjetnika, kao individualni, privatni arhiv njihovog zajedničkog života. Kvetino kontinuirano dokumentiranje svakodnevnog života s Kollerom, jednostavnih, uobičajenih situacija, obiteljskih prizora, kao da postaje svakodnevna nužnost. Sve to "arhivarskim impulsom" kroz vlastitu optiku ponovo sagledava Petra Feriancova, specifičnim ekonomičnim izrazom, konceptualne provenijencije, postupcima ponavljanja, re-aranžiranja, reorganziranja, čistim i preciznim vizualnim jezikom i dugotrajnim interesom za arhivske prakse.Vođena idejom kako je privatno političko - privatan, kućni prostor postaje politički prostor, a svakodnevni trenuci postaju historijski, privremeno muzealizirani. Instalacija "Politike života" upotpunjena je uključivanjem nekoliko radova Juliusa Kollera, te čini jedinstvenu priliku da se publika upozna sa radovima jednog od najznačajnijih konceptualnih umjetnika istočne Europe.
U svojem radu Petra Feriancova često intervenira u različite oblike arhiva - vernakularnih, privatnih, repozitorija sjećanja, uspostavljajući moguće oblike organizacije i interpretacije različitog materijala - pronađenih slika, fotografija, odbačenih, zaboravljenih predmeta ili pak predmeta iz prirode.
Izložba u Apoteci donosi dvije instalacije - Politika života(iz arhive Kvete Fulierove), i Suveniri, ostaci, uspomene. Iako se radi o artefaktima različitog porijekla, Petra ih okuplja, izlaže, bavi se, kako ističe, "preživjelim" predmetima i težnjom objekata da izlože dio vlastite povijesti. Bavi se predmetima, u suodnosu prema ljudskom životu, njihovom poviješću, postojanjem, trajanjem, preživanjavanjem, krhkošću.
"Politika života", instalacija je koja nastaje u suradnji Petre Feriancove i Kvete Fulierove, supruge umjetnika Juliusa Kollera. Petra Feriancova predstavlja oblik izlaganja i interpretacije privatnog fotografskog arhiva Kvete Fulierove, žene u pozadini značajnog umjetnika, kao individualni, privatni arhiv njihovog zajedničkog života. Kvetino kontinuirano dokumentiranje svakodnevnog života s Kollerom, jednostavnih, uobičajenih situacija, obiteljskih prizora, kao da postaje svakodnevna nužnost. Sve to "arhivarskim impulsom" kroz vlastitu optiku ponovo sagledava Petra Feriancova, specifičnim ekonomičnim izrazom, konceptualne provenijencije, postupcima ponavljanja, re-aranžiranja, reorganziranja, čistim i preciznim vizualnim jezikom i dugotrajnim interesom za arhivske prakse.Vođena idejom kako je privatno političko - privatan, kućni prostor postaje politički prostor, a svakodnevni trenuci postaju historijski, privremeno muzealizirani. Instalacija "Politike života" upotpunjena je uključivanjem nekoliko radova Juliusa Kollera, te čini jedinstvenu priliku da se publika upozna sa radovima jednog od najznačajnijih konceptualnih umjetnika istočne Europe.
